Mačke – lenjivi anarhisti Istanbula

Ukoliko ubijete mačku, morate da podignete džamiju da bi vam Alah oprostio.

Istanbul – Od kako su Osmanlije 1453. zauzele vizantijski Konstantinopolj, ovo je “grad islama” u kome je najslavljeniji arhitekta carstva, Sinan, u čast “veličanstvenog sultana” podigao džamiju Sulejmaniju koja će za četiri metra nadvisiti Justinijanovu Aja Sofiju. Sulejman će u 16. veku vladati carstvom od Budimpešte do Jemena, od Bagdada do Alžira, Grcima, Slovenima, Jermenima, Arapima. Otomanskoj imperiji su, ipak, Arapi i islam predstavljali ono što su drevni Grci bili antičkim Rimljanima.

Nova vera je sa sobom donela mnogo toga novog. Turska je 98-procentno muslimanska zemlja, a islam ima sasvim poseban odnos prema – mačkama. Posebno uličnim koje su danas jedan od simbola megapolisa za koji mi tvrde da ima čak 22 miliona stanovnika.

Islam propoveda saosećajnost prema svim živim bićima. Ipak, dok je uporediti nekoga sa psom najveća uvreda u muslimanskom svetu jer se pas smatra nečistim stvorenjem, mačke imaju posebno mesto još od vremena nastanka najmlađe monoteističke vere. 

Tradicija kaže da je mačka Mueza verovesnika Muhameda spasla od ujeda otrovne zmije koja mu se sakrila u rukav. Ostala je od tada priča da je prorok toliko zavoleo mačku da je jednom prilikom, kada je ona zaspala na skutu njegovog odela, čitav deo odsekao da je ne bi probudio.

Pošto je tako obezbedila mesto i u Kuranu, mačka se uselila u popularnu izreku: “Ukoliko ubijete mačku, morate da podignete džamiju da bi vam Alah oprostio”.

Takav poseban odnos, kakav sam sretao i po arapskim gradovima, vidi se na uličnim mačkama Istanbula. Statistika kaže da na pet kvadratanih metara grada dolazi jedna mačka. Čiste, dobro uhranjene, mahom duge, guste sjajne dlake, dostojanstveno se prepliću među ljudima na svim mogućim mestima.

Proterane širokim bulevarima, neboderima ili šoping molovima, neke su se uselile pod impozantne svodove Aja Sofije gde se jedna i proslavila slikajući se 2009. sa Barakom Obamom. Druge tumaraju okolnim Sultanahmetom, istorijskim centrom grada i baštama palate Topkapi koja je, smeštena na Bosforu da gleda na tri mora, tokom četiri veka bila središte otomanske moći, dragulj carstva. 

Kombinujući islamsku tradiciju i savremenu brigu o pravima životinjama, Turska je veoma napredna, o čemu je 2004. donet poseban zakon. Postoje mnoge organizacije za pomoć i mnogi azili. Ulična populacija mahom je vakcinisana. Lutaju kvartom Fateh naseljenim posvećenim muslimanima koji im po ćoškovima, diskretno, ostavljaju ćase za hranu, mleko ili vodu. Drže se aščinica i sokaka u svom kraju. Prelazak velikih džada u gradu kojim svakodnevno juri tri do pet miliona automobila bio bi pogibeljan. 

Gledam ih kako uživaju pored jedne ribarnice na Kadikoju, na azijskoj strani grada. Prodavci ih stalno časte bakšišem girica ili sardela. Mačke im se odužuju rasterujući glodare, kao što su nekada Istanbul drvenih zgrada spasavale od epidemija kuge.

Ovi lenjivi anarhisti umiljato se provlače kroz noge. Nose genetski zapis da se ne plaše čoveka. S pravom. Ovde nećete videti da neko pokuša da naudi mački. Gađati je kamenom je nezamislivo. Mačka je bila i maskota svetskog prevenstva u košarci 2010. godine.

Bosfor univerzitet još je jedno od omiljenih utočišta uličnih mačaka. Šetaju učionicama tokom časova. “Moramo da naučimo da živimo sa tim životinjama”, kaže profesor ekonomije Sevdžin Akis obilazeći dvorište sa kesom mačije hrane.

Tipična ovdašnja mačka je istorijska mešavina kakvu je mogao da ponudi samo grad jednom nogom u Evropi drugom u Aziji. Mnoge su isključivo dvobojne, sa mogućim prugastim oznakama. Mahom dugodlake kao najpoznatija turska mačka, angorska. Ima ih koje podsećaju na abisinske ili egipatske mačke.

Neke su bele, poreklom sa istoka, od jezera Van, sa bojom na ušima i repu. Oči su im plave ili boje ćilibara. Najviše fasciniraju one sa jednim plavim a drugim ćilibarskim okom – baš kao mačka koja me je do srca nasmejala kada je u jednom luksuznom restoranu uskočila u tašnu iznenađene gošće.

Boško Jakšić

Foto: Vitraž

Pratite nas: https://www.facebook.com/vitraz.net/

Instagram: https://www.instagram.com/vitrazmagazin/